start

privatno

kontakt

 

POVIJEST INTERNETA

:: ARPA-net ::
:: Dostignuća ::
:: Mreža svih mreža ::

ARPA-Net

Korijeni današnjeg interneta vuku još iz 60-tih godina u vrijeme ratova između dvije svjetske velesile USA I UDSSR. Pojava elektroničke obrade podataka nastala je po potrebi i isključivo u vojne svrhe. Ideje o razvoju novih tehnologija nastaju u američkim vojnim okruženjima. U američkom Ministarvstvu obrane se tada raspravljalo kako zaštititi tajne podatke od eventualnog napada protivnika koji je imao za cilj uništiti podatke američke vojske. Kao rješenje problema pojavila se zamisao o stvaranju 'mreže' za prijenos podataka. Podaci bi bili pohranjivani na više udaljenih računala na kojima bi se istovremeno mogli obrađivati i mijenjati podaci u što kraćem vremenu. Svako bi računalo trebalo komunicirati s drugim. U slučaju uništenja jednog računala od strane neprijetelja tajni podaci bi tako bili sačuvani i pohranjeni na nekom drugom računalu. 1964 godine 'US Air Force' izdala je nalog 'RAND' korporaciji za izradu jedne takve decentralne 'mreže'. Nakon mnogih natezanja i nesuglasica nije došlo do realizacije tog projekta. Ipak sama ideja o izgradnji 'mreže' i paketnom prijenosu podataka ostala je poput klice u mislima nekih znanstvenika.

Advanced Research Projects Agency (ARPA), znanstvena ustanova nastala 1958 godine a bavila se u prvom redu znanstvenim istraživanjima za potrebe vojske, odlučila je 1966 godine 'umrežiti' vlastita ARPA-računala. Tako se ponovo javlja ideja o stvaranju 'mreže'. Krajem 1969 godine spojena su četiri računala na ARPA-Net (ARPA-mrežu). Tokom narednih godina na ARPA-Net se spojilo 40 računala. U to vrijeme je 'mreža' bila u vlasništvu ARPA ustanove i nosila je ime ARPA-Net na osnovu kojega kasnije nastaje INTERNET. www.arpa.mil

:: nazad ::

Dostignuća

Prinzip umreženja računala nije bio interesantan samo vojsci u vojne svrhe, nego se ubrzo primjetilo da će od ARPA-Net-a profitirati i drugi. Za znanstvenike nije bilo toliko interesantno sinkroniziranje podataka na računalima koliko i mogućnost obrade i skidanja podataka s udaljenih računala. Izgradnji jedne takve otvorene arhitekture ARPA-Neta nije stajalo ništa na putu. Znanstvenici su tako mogli početkom 70-tih godina koristiti ARPA-Net za pregled i obradu znanstvenih rezultata drugih Instituta kao i vlastite rezultate istraživanja putem mreže staviti drugim istraživačkim Institutima na raspolaganje. Broj umreženih računala je rastao. Računala su bila različitih tipova s neprilagodljivim pogonskim sistemima, različitih priključaka, brzina i puteva prijenosa podataka. Neka računala su bila konstantno priključena na internet dok su drugi imali pristup preko telefona i modema. Zbog svih ovih raznolikosti pojavila se potreba za razvojem novog protokola za prijenos podataka putem mreže i tada nastaje TCP/IP protokol po kojem se prijenos podataka odvija prema jedinstvenoj i standardiziranoj šemi.

Grupi ovih znanstvenika pripadali su i studenti. Njihova želja bila je izraditi neku vrstu informativnog portala putem kojeg bi se razmijenjivale informacije ili pak 'čavrljalo' preko interneta. Tako nastaje Usenet, žila kucavica današnjeg Newsgroup kojeg mnogi korisnici i do danas smatraju najinteraktivnijim dijelom interneta.

:: nazad ::

Mreža svih mreža

Nakon priključenja akademskog svijeta na mrežu došlo je do razjedinjenja između vojnog i civilnog dijela. Početkom 80-tih godina nastaje nova vojna mreža za prijenos podataka, MILNET koja se odjeljuje od ARPA-Net-a dok je ARPA-Net ostao pod vodstvom znanstvenog odjela. Dok broj računala priključenih na mrežu raste pojavljuje se NATIONAL SCIENCE FOUNDATION (RSF) organizacija koja je izradila sistem mrežnog spajanja preko voda koji je sve značajnije znanstvene računarske centre spojio jedan s drugim. Tako su univerzitetska računala i manje računarske mreže putem spajanja s računarskim centrom mogle preko njega dospjeti i u druge mreže. Tada nastaje 'mreža svih mreža' nazvana INTERNET a naziv ARPA-Net biva krajem 80-tih godina odbačen. Sam sistem spajanja mreža putem voda nazvan je BACKBONE.

Razvoj mreže u Europi je bio sličan, osim što su se koristile ISO-načela. 1986 godine osnovana je organizacija RARE (Reseaux Associes pour la Recherche Europeenne) čiji je zadatak bio koordinacija svih računarskih mreža izvan Europe. Pod utjecajem uspjeha koji je TCP/IP model imao u Americi nastala je europska mreža za prijenos podataka, multiprotokolna koja je između ostalog podupirala i TCP/IP model a nazvana je EuropaNET. Uspostavom transatlantskog voda europska mreža je spojena na Backbone u USA. Brigu za koordinaciju internet prometa je tada od RARE preuzela organizacija RIPE (Reseaux IP Europeens). Od 1992 godine postoji i u Europi sistem spajanja mreža putem voda a naziva se EBONE (europski internet-BACKBONE). Na ostalim kontinentima postoje slični izumi.

Ono što podrazumijevamo pod INTERNET, nije samo jedna homogena mreža, nego spoj mnogo malih teritorijalnih ili organizacijski ograničenih mreža. Sve te mreže su spojene na Backbones i preko njih imaju pristup na sve ostale mreže. Komercijalni internet-provajderi su također priključeni na odgovarajuću mrežu kao i krajnji korisnici koji su na internet priključeni preko provajdera, mogu se prelaskom preko EBONE koristiti cijelim internetom. www.nsf.gov, www.ebone.com, www.ripe.net

:: nazad ::